Radovi dobro napreduju, ali proslava ovog Božića u zagrebačkoj katedrali neće biti moguća
Crkve stradale u potresu posljednjih mjeseci otvaraju ponovno svoja vrata. Kako napreduje obnova zagrebačke katedrale, koji radovi se privode kraju, zašto se skraćuju tornjevi te koliko će trajati njezina potpuna obnova. Kada će se u prvostolnici ponovno moći slaviti mise?
.jpg?vel=113466)
O obnovi katedrale u emisiji Susret u dijalogu Prvog programa Hrvatskog radija urednice Blaženke Jančić govorili su mons. Zlatko Koren, kanonik Prvostolnog kaptola zagrebačkog i potpredsjednik Odbora za obnovu zagrebačke katedrale, i prof. dr. Damir Lazarević, autor koncepta konstrukcijske obnove s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
"Obnova katedrale je jedan veliki izazov i ona se događa kroz sve godine njezinoga nastanka. Premda mnogi vjernici priželjkuju Božić proslaviti u katedrali, u ovome trenutku to neće biti moguće", rekao je mons. Zlatko Koren. "Katedrala je veliko gradilište, radovi još nisu gotovi, ona je sva obučena u skele, na njoj je potrebno ožbukati učvršćene svodove te se u nju može ući samo u ograničenim i kontroliranim uvjetima. Ono što se sada radi na zagrebačkoj katedrali nije se radilo ni na kölnskoj, ni na bečkoj, ni na regensburškoj katedrali i u tom smislu smo mi jedinstveni jer našu katedralu koja se nalazi na potresnom području potrebno je osigurati za buduća vremena. Zato je cilj konstruktivne obnove ojačati katedralu i pripremiti je da ona bude otpornija na potrese", rekao je mons. Koren.
"Da bi se radovi mogli odvijati katedrala ne može biti otvorena jer je na prvome mjestu sigurnost svih koji rade u katedrali kao i svih vjernika, građana ili turista", istaknuo je mons. Koren. Podsjetio je na povijesnu i vjerničku važnost katedrale te rekao da ući u katedralu znači osjetiti bilo naše povijesti, ljepotu našeg srednjoeuropskog kulturnog, katoličkog i kršćanskog identiteta i da razumije interes mnogih za njezinu obnovu jer on govori što ta katedrala znači te da do potresa možda nismo toga bili niti svjesni. Smatra da su najsnažniji obnovitelji katedrale oni koji na tu nakanu mole. Inače, obnova zagrebačke katedrale financira se iz sredstava Fonda solidarnost EU, od 30. lipnja iz nacionalnih sredstava, a ona iznosi ukupno za cjelovitu obnovu oko 28 milijuna eura.
Prof. dr. Damir Lazarević, autor koncepta konstrukcijske obnove s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pojasnio je da je do sada izvršena stabilizacija svodova lađe, postavljene su nove zatege, ojačane su kontrafore, razgrađeni su zvonici najprije samo deset metara, a potom se odlučilo razgraditi još deset metara.
"Da je u ovom kratkom roku napravljen dobar posao svjedoči i kvaliteta obnove, međunarodne recenzije projekata te suradnja s brojnim domaćim i stranima stručnjacima", rekao je prof. dr. Lazarević. Da bi boravak u katedrali bio siguran potrebno je skinuti kamen za još desetak metara s oba zvonika, do kote +75 metara, jer zvonike su oštetili još potresi 1905. i 1906. godine. "Do tih saznanja smo došli i prije razgradnje na temelju naših analiza i vizualnih pregleda", istaknuo je. "Zvonici će se nakon obnove vratiti na istu razinu, zajedno sa križevima na visinu od 108 metara. Njihova vanjska vizura bit će potpuno ista kakvu nam je ostavio Herman Bollé 1902. godine", rekao je Lazarević te dodao da će kontrukcija biti ojačana, a vizualni identitet sačuvan. Pojasnio je kako su suvremena metoda proračuna, zahtjevi za konstrukcijama i sigurnost korisnika takvi da zvonici više nisu mogli ostati u stanju kakvim ih je nama ostavio Bollé. "Stoga će se", rekao je prof. dr. Lazarević, "napraviti potpuno drugačija konstrukcija koja daje vrlo veliku otpornost i sigurnost, ne samo vjernika unutar katedrale nego i svih onih koji će se nalaziti na trgu pred katedralom."
Nakon što se razgrade zvonici od kote +75 do +108 ide čelična konstrukcija koja će biti obučena u kamen koji će obraditi klesari s istim ornamentima. Kako će se zvonici oblagati, tako će se skela oko njih spuštati, pojasnio je autor koncepta konstrukcijske obnove s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Lazarević.
Rekao je i kako iznenađenja kod obnove katedrale nije bilo, kao niti ikakvih nesigurnosti ističući da kao konzorcij daju vjeru svima da je naša građevinska struka spremna obnoviti katedralu na način da u budućnosti više nemamo problema kakvih imamo sada.
Prema prof. dr. Lazareviću cjelovita obnova mogla bi trajati 5 do 7 godina kontinuiranog rada, nikako 20 ili 30 kako se to često govori. Potkrijepio je to argumentacijom vezanom za količinu materijala koja je, kako kaže, zanemariva u odnosu na količine materijala koje su ugrađene u kapitalne objekte u RH i njihovu izvedbu; poput Pelješkog mosta, Masleničkog mosta …Istaknuo je da konzorcij ima jasan smjer i da se u relativno kratkom roku radovi na katedrali mogu završiti.
U emisiji se govorilo i o obnovi Nadbiskupskog duhovnog stola u čiji kompleks se namjerava smjestiti Riznica zagrebačke katedrale i Dijecezanski muzej, arheološkim istraživanjima koja se planiraju kod katedrale te o obnovljenoj crkvi svetoga Marka na Gornjem gradu u Zagrebu.
Vrijeme adventa za vjernike je i posebno vrijeme duhovne pripreme za blagdan Božića. Na Trgu ispred katedrale na prvu nedjelju došašća upaljena je prva svijeća. Kao i prijašnjih godina pred katedralom će i ovoga Božića biti postavljena božićna jelka, a i žive jaslice u organizaciji zajednice Cenacolo bit će na istom prostoru kod katedrale kao i prijašnjih godina. U Bogoslužnom prostoru bl. A. Stepinca na Kaptolu 28 mons. Koren najavio je mise i duhovnu obnovu koju predvodi preč. Jakov Rađa. Mise zornice u tom prostoru svakoga dana slave se u 6 sati. Mise su radnim danom i u 7, 9 i 18 sati, a nedjeljom u 7, 9, 10, 11.30 i 18 sati te od 15. do 23. prosinca mogućnost ispovijedi je od 7 do 19 sati.
Emisiju Susret u dijalogu možete poslušati OVDJE.
O obnovi katedrale u emisiji Susret u dijalogu Prvog programa Hrvatskog radija urednice Blaženke Jančić govorili su mons. Zlatko Koren, kanonik Prvostolnog kaptola zagrebačkog i potpredsjednik Odbora za obnovu zagrebačke katedrale, i prof. dr. Damir Lazarević, autor koncepta konstrukcijske obnove s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
"Obnova katedrale je jedan veliki izazov i ona se događa kroz sve godine njezinoga nastanka. Premda mnogi vjernici priželjkuju Božić proslaviti u katedrali, u ovome trenutku to neće biti moguće", rekao je mons. Zlatko Koren. "Katedrala je veliko gradilište, radovi još nisu gotovi, ona je sva obučena u skele, na njoj je potrebno ožbukati učvršćene svodove te se u nju može ući samo u ograničenim i kontroliranim uvjetima. Ono što se sada radi na zagrebačkoj katedrali nije se radilo ni na kölnskoj, ni na bečkoj, ni na regensburškoj katedrali i u tom smislu smo mi jedinstveni jer našu katedralu koja se nalazi na potresnom području potrebno je osigurati za buduća vremena. Zato je cilj konstruktivne obnove ojačati katedralu i pripremiti je da ona bude otpornija na potrese", rekao je mons. Koren.
"Da bi se radovi mogli odvijati katedrala ne može biti otvorena jer je na prvome mjestu sigurnost svih koji rade u katedrali kao i svih vjernika, građana ili turista", istaknuo je mons. Koren. Podsjetio je na povijesnu i vjerničku važnost katedrale te rekao da ući u katedralu znači osjetiti bilo naše povijesti, ljepotu našeg srednjoeuropskog kulturnog, katoličkog i kršćanskog identiteta i da razumije interes mnogih za njezinu obnovu jer on govori što ta katedrala znači te da do potresa možda nismo toga bili niti svjesni. Smatra da su najsnažniji obnovitelji katedrale oni koji na tu nakanu mole. Inače, obnova zagrebačke katedrale financira se iz sredstava Fonda solidarnost EU, od 30. lipnja iz nacionalnih sredstava, a ona iznosi ukupno za cjelovitu obnovu oko 28 milijuna eura.
Prof. dr. Damir Lazarević, autor koncepta konstrukcijske obnove s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pojasnio je da je do sada izvršena stabilizacija svodova lađe, postavljene su nove zatege, ojačane su kontrafore, razgrađeni su zvonici najprije samo deset metara, a potom se odlučilo razgraditi još deset metara.
"Da je u ovom kratkom roku napravljen dobar posao svjedoči i kvaliteta obnove, međunarodne recenzije projekata te suradnja s brojnim domaćim i stranima stručnjacima", rekao je prof. dr. Lazarević. Da bi boravak u katedrali bio siguran potrebno je skinuti kamen za još desetak metara s oba zvonika, do kote +75 metara, jer zvonike su oštetili još potresi 1905. i 1906. godine. "Do tih saznanja smo došli i prije razgradnje na temelju naših analiza i vizualnih pregleda", istaknuo je. "Zvonici će se nakon obnove vratiti na istu razinu, zajedno sa križevima na visinu od 108 metara. Njihova vanjska vizura bit će potpuno ista kakvu nam je ostavio Herman Bollé 1902. godine", rekao je Lazarević te dodao da će kontrukcija biti ojačana, a vizualni identitet sačuvan. Pojasnio je kako su suvremena metoda proračuna, zahtjevi za konstrukcijama i sigurnost korisnika takvi da zvonici više nisu mogli ostati u stanju kakvim ih je nama ostavio Bollé. "Stoga će se", rekao je prof. dr. Lazarević, "napraviti potpuno drugačija konstrukcija koja daje vrlo veliku otpornost i sigurnost, ne samo vjernika unutar katedrale nego i svih onih koji će se nalaziti na trgu pred katedralom."
Foto: B. Dragašević / HRT
Nakon što se razgrade zvonici od kote +75 do +108 ide čelična konstrukcija koja će biti obučena u kamen koji će obraditi klesari s istim ornamentima. Kako će se zvonici oblagati, tako će se skela oko njih spuštati, pojasnio je autor koncepta konstrukcijske obnove s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Lazarević.
Rekao je i kako iznenađenja kod obnove katedrale nije bilo, kao niti ikakvih nesigurnosti ističući da kao konzorcij daju vjeru svima da je naša građevinska struka spremna obnoviti katedralu na način da u budućnosti više nemamo problema kakvih imamo sada.
Prema prof. dr. Lazareviću cjelovita obnova mogla bi trajati 5 do 7 godina kontinuiranog rada, nikako 20 ili 30 kako se to često govori. Potkrijepio je to argumentacijom vezanom za količinu materijala koja je, kako kaže, zanemariva u odnosu na količine materijala koje su ugrađene u kapitalne objekte u RH i njihovu izvedbu; poput Pelješkog mosta, Masleničkog mosta …Istaknuo je da konzorcij ima jasan smjer i da se u relativno kratkom roku radovi na katedrali mogu završiti.
U emisiji se govorilo i o obnovi Nadbiskupskog duhovnog stola u čiji kompleks se namjerava smjestiti Riznica zagrebačke katedrale i Dijecezanski muzej, arheološkim istraživanjima koja se planiraju kod katedrale te o obnovljenoj crkvi svetoga Marka na Gornjem gradu u Zagrebu.
Vrijeme adventa za vjernike je i posebno vrijeme duhovne pripreme za blagdan Božića. Na Trgu ispred katedrale na prvu nedjelju došašća upaljena je prva svijeća. Kao i prijašnjih godina pred katedralom će i ovoga Božića biti postavljena božićna jelka, a i žive jaslice u organizaciji zajednice Cenacolo bit će na istom prostoru kod katedrale kao i prijašnjih godina. U Bogoslužnom prostoru bl. A. Stepinca na Kaptolu 28 mons. Koren najavio je mise i duhovnu obnovu koju predvodi preč. Jakov Rađa. Mise zornice u tom prostoru svakoga dana slave se u 6 sati. Mise su radnim danom i u 7, 9 i 18 sati, a nedjeljom u 7, 9, 10, 11.30 i 18 sati te od 15. do 23. prosinca mogućnost ispovijedi je od 7 do 19 sati.
Emisiju Susret u dijalogu možete poslušati OVDJE.
Podijelite na: